Diskusija

Na XXI sjednici Skupštine opštine Bar održanoj dana 29.10.2020. godine odbornica BIRAM CRNU GORU Milena Božović uzela je učešće u diskusiji po tački br. 4 „Predlog Odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta“, te istakla sljedeće: Kada bi se izvršilo rangiranje Odluka od značaja za lokalnu samoupravu, ova odluka bi se svakako nalazila na vrhu te liste. Izuzetno važna odluka jer se njenom primjenom omogućava ostvarivanje sopstvenih prihoda Opštine Bar i njihova realizacija kroz komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Najzad je ovaj predlog odluke usklađen sa zakonskim rješenjima koja su ovaj put jasno postavljena, jer smo se u prošloj odluci, susretali sa različitim tumačenjima pojedinih zakonskih normi i bilo je nelogičnosti i otežavajućih okolnosti pri samom obračunu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta.
Postavlja se jedno vrlo bitno pitanje. Šta ovaj predog odluke znači za one na koje se odnosi, tj. Opštinu Bar i potencijalne investitore i da li ima nekog benefita u odnosu na važeću odluku? Odgovor na pitanje šta ovaj predlog odluke u novome donosi budućim investitorima, bilo da se radi o fizičkim ili pravnim licima, jesu pogodnosti koje nisu bile predviđene postojećom odlukom, a tiču se umanjenja za objekte kojim se rješava stambeno pitanje, neto površine do 200 m2 u visini od 50% umanjenja, dok se za objekte površine veće od 200 m2 uvodi umanjenje u visini od 20%. To je vrlo bitno jer se napravila razlika između investitora objekata namijenjenih
prodaji i sticanju profita i običnih građana koji grade objekat za osnovno stanovanje. Dobro je što su obrađivači odluke uvažili moju sugestiju i oslobodili 7 zonu naplate komunalija, jer bi Opština bila u velikom problemu oko opremanja građevinskog zemljišta u 7 zoni, tj u seoskom području, gdje je naknada minimalna i sredstva koja bi platili za komunalno opremanje ne bi bila dovoljna za uređenje infrastrukture, a investitor bi imao puno pravo da traži opremanje. Sa druge strane, moramo afirmisati ruralni razvoj i vratiti selima život, tako što će imati određene povoljnosti koje će podsticati njihov razvoj. Obrađivači ove odluke su se rukovodlili mogućnostima zakonskog umanjenja, negdje su uvažili zakonski maximum umanjenja, negdje nisu. Mišljenja sam da je naknada za vjerske objekte trebala biti umanjena do zakonskog maximuma za umanjenje, tj 80 % a ne 50 % kako je navedeno u predlogu, jer su to objekti koji se ne grade često. Objekti koji su na ponos svima nama, i koji služe za promociju multivjerskog sklada čime se naš grad, sa pravom, vjekovima ponosi. Kada je visina naknade u pitanju, cijene za prve tri zone su ostale nepromijenjene. Ukoliko bi uporedili neke druge primorske opštine, vidjeli bi da neke opštine imaju i ekstra zone čije su naknade izuzetno visoke, a ovo govorim iz razloga što je opremanje građevinskog zemljišta ekonomska kategorija, dakle bez adekvatne naplate komunalija, nema uređene infrastrukture i toga moramo biti svjesni. Imajući u vidu da komunalno opremanje građevinskog zemljišta podrazumijeva ne samo izgradnju i postavljanje uređaja i objekata komunalne infrastrukture, nego i prethodnu izradu potrebne projektno – tehničke dokumentacije i rješavanje imovinsko – pravnih odnosa sa vlasnicima zemljišta, to je sasvim jasno da su troškovi uređivanja građevinskog zemljišta značajni. Ključna primjedba odnosila se na postojeće zoniranje grada. Smatram da je sa razlogom odbornik Vukoslavčević ukazao na javnoj raspravi na ovaj nedostatak, imajući u vidu da je postojeće zoniranje izvršeno prije 15 godina i da se od tada grad proširio i uvećao broj stanovnika, pa samim tim stepen komunalne opremljenosti u okviru pojedinih zona nije ostao isti. Nalazim opravdanim, da se u narednom periodu poseban prioritet da ponovnom zoniranju grada koji će biti usklađen sa stvarnim stanjem na terenu u pogledu komunalne opremljenosti između svih zona pojedinačno.
Učešće što većeg broja građana na javnim raspravama je od ključnog značaja za donošenje svih odluka. Kao odbornik koji je od nedavno u ovom parlamentu, trudim se da ispratim javne rasprave i primjetno je da se na javnim raspravama najmanje o samoj temi diskutuje. Činjenica je da javnost nije u dovoljnoj mjeri zainteresovana, a djelimično i upoznata sa načinom rada i mehanizmima pri donošenju odluka. Smatram da je lokalna samouprava servis građana i da trebamo učiniti mnogo više, svi mi zajedno, na aktivnijem učešću građana u procesu kreiranja odluka, kako bi se o samim odlukama postigao društveni konsenzus, prije samog usvajanja.